nedjelja, 3. kolovoza 2014.

Zašto prestati pušiti? Koji su najčešći mitovi o pušenju?

Zdravlje, 04.08.2014. (07:53) Autor: Conny Petö Đeneš
Ilustracija: nacional.hr
Ilustracija: nacional.hr
Prema nekim od procjena Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u Hrvatskoj svakodnevno puši 27,4% stanovnika starijih od 15 godina. Svaka treća odrasla osoba puši, a od bolesti uzrokovanih pušenjem umre 17,7% bolesnika godišnje ili 8800 ljudi ukazuju i podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Na svjetskoj razini godišnje od posljedica pušenja umre oko 5 milijuna ljudi. Stručnjaci su se složili u izračunu da svaka cigareta skraćuje život za 8 minuta, što bi značilo da popušenih 30 cigareta dnevno skraćuje život za 4 sata.

Ovisnost, opasnosti i razlozi za prestanak

Pušači puše zbog nikotina, međutim nikotin nije supstanca koja ubija. Dim cigarete se ne sastoji samo od nikotina, već i brojnih drugih kemikalija, od kojih 60-ak može prouzročiti razne vrste karcinoma. Najotrovniji su ugljen-monoksid i katran.
Jedan povučeni dim stiže do mozga za 30-ak sekundi i nikotin daje osobi osjećaj užitka i energije, neki ljudi čak kažu da ih pušenje smiruje. To je osnovni razlog zašto ljudi puše. Ali sav taj užitak i smirenje dolazi sa visokom cijenom. Nakon pola sata (ponekad i prije) taj osjećaj nestaje i osoba se počinje osjećati bezvoljno, depresivno i umorno, te joj je potrebna nova cigareta da ju vrati u stanje zadovoljstva. Što osoba duže puši tijelo se privikava na nikotin i potrebna je sve veća količina cigareta da bi se postiglo stanje zadovoljstva i iluzorne smirenosti.
Kada osoba odluči prestati pušiti, dešavaju se simptomi odvikavanja i osoba upada u apstinencijsku krizu pri kojoj se javljaju izraziti nemir, ljutnja, nervoza, agresija, kratki fitilj i negativne emocije. Ta kriza odvikavanja je razlog zbog kojeg ljudi odustaju od prestanka.
Međutim, dobro promislite o razlozima za prestanak:
  1. Pušenje povećava rizik i uzrokuje rak pluća, usta, grkljana, jednjaka, gušterače i bubrega.
  2. Pušenje je odgovorno za 87% slučajeva raka pluća.
  3. Pušenje sužava krvne sudove, uzrokuje nakupljanje kolesterola u njima te uzrokuje grušanje krvi.
  4. Pušenje naborava kožu i postaruje izgled osobe.
  5. Pušenje uzrokuje žgaravicu i čir koji mnogo teže zacjeljuje nego u nepušača.
  6. Pušenje povećava rizik za dobivanje Kronove bolesti (kronična bolest crijeva sa bolovima u stomaku i proljevom).
  7. Pušenje može otežati dobivanje erekcije i dovesti do impotencije.
  8. Pušenje može dovesti do problema sa plodnošću zbog smanjenog broja spermatozoida.
  9. Pušenje povećava rizik od HPV i raka grlića maternice.
  10. Pušenje može dovesti do preranog rođenja djeteta.
  11. Pušenje skraćuje život i ubija!
  12. Pušenje izaziva neugodnosti, jer smrde vam ruke, glava, iz usta, odjeća....
Ako Vam osobni razlozi za prestanak nisu dovoljni, onda razmislite što činite svojim najbližima i svojoj okolini dok pušite – slijedi u nastavku.

Posljedice pasivnog pušenja za nepušače

Godišnje od posljedica pasivnog pušenja umre oko 600.000 ljudi od toga su 165.000 djece, navodi Svjetska zdravstvena organizacija u provedenoj globalnoj studiji urađenoj u 192 zemlje. Ista studija je pokazala da djeca koja pasivno udišu dim cigarete u svojem domu obolijevaju od astme i upale pluća, te nerijetko i umiru od iznenadne smrti.
Ilustracija: nacional.hr
Ilustracija: os-popovaca.skole.hr)
Ozbiljni zdravstveni problemi mogu se javiti u nepušača koji su izloženi samo udisanju dima kojeg ispuštaju pušači. Takav dim sadrži mnogo tvari koje mogu uzrokovati rak kao i mnogo toksičnih kemikalija, uključujući: benzen, ugljični monoksid, krom, cijanid, formaldehid, olovo, nikal i polonij. Opasne čestice pušačkog dima mogu satima ostati u zraku.
Kratkoročno pasivno pušenje može nadražiti pluća i smanjiti količinu kisika u krvi. Česta izloženost pasivnom pušenju može ozbiljno ugroziti zdravlje i život. Ono pridonosi ozbiljnim zdravstvenim problemima, koja uključuju bolesti pluća (astma, bronhitis i druge kronične bolesti pluća), bolesti srca (povećava rizik od srčanog udara i drugih srčanih problema, oštećuje krvne žile, ometa cirkulaciju i povećava rizik od krvnih ugrušaka) i rak (pluća, grla i sinusa ponajviše).
Najugroženiji su djeca, trudnice, stariji ljudi i ljudi sa disajnim i srčanim problemima.
Djeca koja žive s roditeljima pušačima često razviju infekciju srednjeg uha (otitis media) i respiratorne bolesti.
U bolesnika s astmom pasivno pušenje izaziva nelagodu, često i izravni astmatični napad.
Također, rizik da će žena roditi mrtvo dijete veći je za 23% kod žena koje su izložene pasivnom pušenju.
Zatim, znanstvenici sa sveučilišta Virginija proveli su istraživanje na 80.000 žena u dobi od 50 do 79 godina i ustanovili da redovito i dugotrajno pasivno pušenje od mlade dobi poveća rizik od raka dojke za 32%, a osobito je opasno pušiti u menopauzi.

Posljedice pušenja iz treće ruke

Kancerogene čestice dima lako se prenose, a u dom unose preko odjeće i zavlače u namještaj i zavjese i skupljaju se u prašini. Najveću opasnost predstavljaju djeci do 6 godina. Ni kuće nepušača nisu zaštićene od kancerogenih tvari iz cigareta, tvrde znanstvenici s britanskog Sveučilišta York. Rizik od raka postoji i kod djece čiji roditelji ne puše, a za sve je krivo tzv. pasivno pušenje iz treće ruke, piše Daily Mail, a navodi 24 sata. Više o svemu pročitajte ovdje.
Ako još uvijek niste sigurni u svoju odluku o prestanku pušenja, razmislite kakav financijski uteg predstavlja pušenje:

Troškovi pušenja i financijske posljedice

Analiza svjetske banke pokazala je da troškovi posljedica pušenja dosegnu do 200 milijardi USD godišnje, a odnosi se na troškove liječenja pušača, štete zbog prijevremene smrti, te posljedice koje trpe obitelji pušača i društvo.
Hrvatska liga protiv raka navodi kako financijska korist države od prodaje cigareta nije isplativa, jer su troškovi liječenja pušača čak deset puta veći.
Pušenje predstavlja ozbiljni uteg za svjetsko gospodarstvo i predviđa se da bi moglo odnijeti milijardu života u ovom stoljeću.
Najveći broj pušača puši u prosjeku 1 kutiju brendiranih cigareta na dan koje iznose 23,00 kn u RH. Trošak iznosi 161,00 kn tjedno, 690,00 kn mjesečno, 8.280,00 kn godišnje. Zamislite koliko biste uštedjeli da se odreknete pušenja? Što biste si sve mogli priuštiti tim novcem umjesto da ga otpuhnete u dim?

Odluka o prestanku

Postoje mnogi načini, terapije i škole za odvikavanje od pušenja. Ako smatrate da vam je potrebna pomoć, svakako ju potražite, ali u svemu je najvažnija odluka o prestanku i spremnost da se pridržavate odluke unatoč svemu.
Mnogi ljudi sami su prestali pušiti i pronašli način da prevladaju sve zamke procesa odvikavanja koji može biti vrlo dug.
Apstinencijska kriza nakon prestanka pušenja izaziva fizičke simptome koji traju 3 do 5 dana. Međutim, borba sa psihičkom ovisnosti je znatno duža i teža, jer se simptomi aktualiziraju u raznim životnim okolnostima i situacijama u kojima je bivši pušač gotovo automatski tražio spas u cigareti. Stoga je jako važno da osoba promijeni svoj životni stil iz pušačkog u nepušački, i da pronađe nove načine za smirivanje u određenim situacijama, te nova zadovoljstva koja ne narušavaju zdravlje.
Nije dovoljno samo postati nepušač, već i ostati. Mnogi pokušavaju, izdrže neko vrijeme i ponovo se vrate u začarni krug zbog adiktivnog svojstva nikotina.
Koraci u oslobađanju od pušenja bi bili:
  1. donijeti odluku,
  2. istrajati u odluci,
  3. potražiti pomoć stručnih osoba,
  4. zatražiti podršku obitelji i bližnjih,
  5. promijeniti svoje navike i životni stil,
  6. uraditi detoksikaciju tijela,
  7. jačati imunitet,
  8. imati puno strpljenja sa samim sobom,
  9. ne odustajati.

Mitovi o pušenju

Strah od debljanja i strah da je zdravlje trajno narušeno je u korijenu većine izgovora za prestanak pušenja i to stvara plodno tlo za razvoj mitova. Koji od mitova Vi koristite kao izgovor za prestanak pušenja?
Mit: Zdrave navike i hrana uništavaju negativan utjecaj pušenja.
Istina: Istraživanja pokazuju da zdrava prehrana i rekreacija ne smanjuju zdravstvene rizike vezane za pušenje.
Mit: Prestanak pušenja uzrokuje dodatni stres, a to pogoršava zdravlje i zato mi trebaju posebni uvjeti i godišnji odmor da bi probao/probala prestati.
Istina: Prestanak pušenja 3 do 5 dana nakon prestanka povećati osjećaj stresa i razdraženosti, ali taj je stres kratkoročan i traje samo u apstinencijskoj krizi. Istraživanja pokazuju da ljudi koji prestanu pušiti jedu općenito se bolje osjećaju.
Mit: Nakon jednog ili dva neuspjeha u prestanku pušenja, nema smisla ponovo pokušavati.
Istina: Većina pušača ima iza sebe nekoliko pokušaja prestanka pušenja, prije stvarnog uspjeha. Svaki pokušaj je vježba u kojoj učite nešto novo što će vam na kraju pomoći. Stoga hrabro naprijed i nemojte odustati, jer možda već sljedeći put uspijete.
Mit: Nakon višegodišnjeg pušenja zdravlje je trajno narušeno.
Istina: Istraživanja pokazuju da već nakon 12 sati od zadnje cigarete razina ugljičnog monoksida u krvi se stabilizira. Funkcija pluća i dišnih puteva poboljšava se za 2 do 3 mjeseca nakon prestanka, a u samo godinu dana upola se smanjuje rizik od srčanih bolesti. Nikada nije kasno za prestanak pušenja.
Mit: Bez cigarete neću moći izaći na kraj sa stresom.
Istina: Pušači pušenje doživljavaju kao odmak od stresa te ju povezuju s relaksacijom od napornog dana. Međutim, istraživanja pokazuju da su nepušači manje tjeskobni nego pušači, jer cigareta daje samo iluzorni osjećaj smirenja, a ne stvarnu relaksaciju i odmor.
Mit: Bez cigarete ne mogu se koncentrirati.
Istina: Pad razine nikotina ometa koncentraciju, kada se tijelo očisti od nikotina, nema ni smetnja u koncentraciji. Pušači više vremena provode na bolovanju nego nepušači čime se još više smanjuje njihova produktivnost.
Mit: Ako prestanem pušiti, udebljat ću se.
Istina: Iako postoji rizik od debljanja, ako se jedna ovisnost zamjeni drugom, ne udeblja se svaki bivši pušač. Studija Sveučilišta Rochester je pokazala da i oni koji se udebljaju skupe u prosjeku od 1,5 do 4,5 kilograma.
Mit: Prestanak pušenja je skup kao i same cigarete, ako ne i skuplji.
Istina: Zdravstveni troškovi nastali uslijed bolesti koje uzrokuju cigarete znatno će se smanjiti. Ako se odlučite na pomoć psihoterapijom, hipnozom, flasterima i sl, može koštati, ali znatno manje nego svakodnevno kupovanje cigareta i radi se samo o kratkotrajnom izdatku, za razliku od svakodnevne kupovine cigareta.
Mit: Pušenje »light« cigareta smanjuje zdravstvene rizike.
Istina: Pušači »light cigareta« obično dim udišu puno dublje i popuše više cigareta te na kraju u svoje tijelo unesu istu količinu katrana i nikotina, te drugih štetnih tvari.
Mit: E-cigarete pomažu u odvikavanju.
Istina: Znanstvena istraživanja pokazuju da ljudi koji su pušili e-cigarete i pokušali prestati pušiti brže i češće su se vratili svojoj navici u odnosu na obične pušače.

Sve savjete opisane u ovom članku provodite na vlastitu odgovornost uz konzultaciju sa osobnim liječnikom.

Tekst napisala Conny Petö Đeneš, transpersonalna psihologinja, alternativna seksologinja i terapeutkinja prirodne medicine te voditeljica Centra Zdravlja Harmonija - www.nebeska-harmonija.hr.

Originalni članak sa video zapisima možete pročitati ovdje: http://www.parentium.com/prva.asp?clanak=45903